Uncategorized

Akcijski planovi: Zeleni prsten Gradske jezgre

Uvezivanjem pojedinačnih mikrolokacija u tematski okvir naznačuje se važnost zelenila u životu gradskog tkiva, a omogućuje lakša identifikacija građana s programskim mjerama. Ova praksa pokazala se osobito učinkovitom u metropolama pa se u europskim gradovima provodi na raznim razinama, pri čemu se pogotovo nastoji senzibilizirati građane za temu života sa zelenilom i u njemu. Renovacija i renaturacija javnih zelenih prostora, kao i dodavanje novih vrijednosti u prostore lišene zelenih struktura, trebali bi biti osnovnim premisama svakomu budućem planiranju.

Granice područja obuhvaćenoga studijom Zelenog prstena uglavnom se vežu za linije nekadašnjeg baroknog obrambenog sistema zidina (zona A), za vanjsku liniju zone uokolo bedema, široke najviše 100 metara (zona B). Od ukupno 63 lokacije, najveće postojeće zelene zone unutar prostora obuhvaćenog ovom studijom su: Strossmayerov perivoj, Riva i prostor gradske tržnice, a analizirano je i više od dvadeset lokacija s manjkavom zelenom strukturom, odnosno u potpunosti bez nje. Površine su kroz pregledni plan prikazane u četirima različitim tematskim cjelinama: površine na kojima su potrebne preinake i/ili supstitucija stabala, površine na koje je potrebno vratiti zelenilo (koje je na tom prostoru u prošlosti postojalo), površine s predviđenim ili provedenim javnim natječajem te one koje danas ne sadrže zelenilo, a u budućnosti bi mogle. Jedna od glavnih ideja vodilja u stvaranju ovog plana pokušaj je da se u gradskoj jezgri i neposrednoj okolici stvore površine sa zelenim strukturama slojevitijim od postojećih, a na dobrobit građanima te s ciljem ravnomjernije disperzije turističkih tokova. Ovaj plan, među ostalim, daje preporuke za sljedeće površine: Zelena zona Zlatna vrata, koja je oblikovno neprilagođena okolini, zahtijeva bolju povezanost s iznimnim vrijednostima kulturne baštine, ponajprije s glavnim ulazom u Dioklecijanovu palaču, ali i sa zgradom stare bolnice i Đardinom. Krajobraznu vrijednost pojedinih stabala moguće je bolje istaknuti (tisa, crni bor, rogač pokraj kipa Grgura Ninskog). Budući park na ovom mjestu može biti posvećen arheologiji i kao muzej na otvorenom nositi ime nekog od velikana te struke. Tržnica se vidi kao prostor s mogućnošću unošenja novih vrijednosti i rasporeda ponajprije u vidu kreiranja zone u kojoj bi bilo moguće zadržavanje i odmor u sjeni postojećih stabala.

Hrvojeva ulica: prema pretpostavci da prostor uz istočni zid Dioklecijanove palače treba postići viši stupanj reprezentativnosti, potrebno je unošenje zelenih struktura. Ta bi ulica trebala sadržavati ne manje od 20 stablašica. Budući projekt za cilj ima oplemeniti koridor između Đardina i Rive, odnosno kontaktnu zonu Palače i Tržnice. Za prostor Prokurativa preporuča se projekt krajobraznog uređenja za revitalizaciju povijesnog perivoja: planirajući prema smjernicama Konzervatorskog odjela, barem u jednom dijelu prvobitne površine trebalo bi renovirati povijesni perivoj, a svakako pritom voditi računa o povezanosti sa zonom ispred crkve sv. Frane. U Strossmayerovom perivoju je poslije obnove (2003. godine) devastirano nekoliko stabala i dijelova urbane opreme, a putovi su mjestimice ulegli pod intenzitetom kontinuiranog gaženja.

 

10.01.2019

Skip to content